2005 // U mjesto mjesta

projekt realiziran u suradnji s Platforma 9,81, 2005.

56 video zapisa u trajanju od cca 20 sec. do 5 min, 2005.
podjeljeni u 7 kategorija po kategorizaciji objekata

1. industrijski objekti
2. kulturni objekti
3. poslovni objekti
4. infrastrukturni objekti
5. vojni objekti
6. otvoreni objekti
7. nedovršeni objekti
svaka od kategorija prikazuje se u loopu na jednom monitoru/televizoru

Rad je nastao tokom rada na projektu “Nevidljivi Zagreb” u suradnji sa udrugom za istraživanja u arhitekturi Platforma 9,81, koja me pozvala da za njih dokumentiram događanja koja su se odvijala na lokacijama projekta. Osim dokumentacije događanja snimila sam i ove video materijale.

stilovi iz videa:

 

postav:

56 audio zapisa u trajanju od cca 20 sec. do 5 min, vrte se u loop sa mp3 playera ili dvd – a
56 staklenki s uzorcima sa svake lokacije (žbuke, drveta, tla…)

Projekt Nevidljivi Zagreb pokrenula je prije 3 godine udruga Platforma 9, 81 s ciljem da u gradskim prostorima koji su izgubili svoju primarnu funkciju i koje su urbane politike zanemarile, prepoznaje potencijal za eksperimentiranje s novim tipologijama javnog prostora. Nevidljivi Zagreb je ukazao i na tranzicijske promjene koje su ostavile prostorni otisak na grad te koje stoga zahtijevaju urbane strategije koje mijenjaju uobičajene modele planiranja te ih smještaju u širu perspektivu razvoja. Najradikalnije promjene dogodile su se u industrijskim zonama te područjima brzog razvoja infrastrukture koji, iako smješteni u širem centru grada, ostaju neiskorišteni i prepušteni propadanju. Privremena upotreba ovih prostora kroz različite kulturne programe može premostiti prazninu u tranzicijskom procesu te potaknuti vizije razvoja u odnosu na specifičnost svake lokacije. Kroz transformaciju neiskorištenih prostora u dinamične urbane zone, kultura djeluje kao katalizator promjene.

Lokacije nevidljivog Zagreba, pogotovo napušteni industrijski prostori impresivni su po veličini, bivšoj funkciji i sadržaju. Posebno je zanimljv odnos između ostataka proračunatog i planiranog načina korištenja radnog prostora i njegove intimizacije koja se vidi u markacijama bivših radnica i radnika: ostavljenim sitnicama, plakatima na zidu, ormarićima za prvu pomoć sa čipkastim ukrasima… Nepredviđenom i neplaniranim korištenjem mjesta nastajale su rupe u prostoru na isti način na koji su ti prostori sada neki tip rupa u cjelini gradskog prostora bez svoje prave namjene te tako daju mogućnost za implementaciju novih sadržaja, bilo malog privatnog poduzetništva, subkulturnih aktivnosti, djelovanja nezavisne scene ili pak sive ekonomije. Očaravajući utjecaj tih lokacija na posjetioca čini svaku daljnju intervenciju suvišnom. Sam za sebe, postav i odabir tih predmeta mogao bi biti neki tip arheološke zbirke. Pokušala sam se riješiti prve impresije napuštenog mjesta uzimajući dijelić zida, na prvu neuočljiv, a koji još uvijek daje neke jasne informaciju o mjestu: od čega je građen, koje boje su bili zidovi, da li je spaljen… Komadiće sam spremila u staklenke sa informacijama o lokaciji, nazivu, funkciji, adresi i datumom uzimanja uzorka. Također me je zanimalo da li je moguće isčitati ikakvu memoriju mjesta iz takvog komadića ili je potrebno stvarno saznanje o onome što se tamo zbivalo.

Svakoj lokaciji dodjeljena je jedna tegla sa uzorkom te audio i video podatak u trajanju od cca 20 sec. do 5 min. Video i audio dokumentacija također nije unificirana, kao što ni ostatci markiranja mjesta nisu isti. Neke lokacije tretirane su kao objekt, iz nekih se prikazuje samo detalj mjesta, jednu prostoriju ili komad zida, neke samo izvana. Audio dokumentira kod jednih sadašnju atmosferu prostora, kod drugih razgovore sa ljudima koji su živjeli ili radili na tim mjestima, a kod nekih probleme koje još uvijek imaju na nekima od lokacija….