{"id":1482,"date":"2024-02-29T15:39:42","date_gmt":"2024-02-29T15:39:42","guid":{"rendered":"https:\/\/anahusman.net\/?p=1482"},"modified":"2026-07-22T05:54:02","modified_gmt":"2026-07-22T05:54:02","slug":"2023-2024-edition-main-tables-0-volume-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/2023-2024-edition-main-tables-0-volume-2\/","title":{"rendered":"2023.- 2024. biblioteka 0 Op\u0107enito \/\/ edicija 2"},"content":{"rendered":"

Kibor\u0161ki manifest<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Prema rije\u010dima Donne Haraway, osnovne teze “Kibor\u0161kog manifesta” nastale su u Cavtatu 1984. godine. Na prijedlog uredni\u0161tva \u010dasopisa Socialist Review, Haraway je sudjelovala na me\u0111unarodnoj tribini \u201cSocijalizam u svijetu\u201d gdje je predstavljala perspektive feministi\u010dkog marksizma po\u010detkom osamdesetih godina. Bila je me\u0111u rijetkim \u017eenama na konferenciji pa su se prisutne sudionice brzo povezale te uklju\u010dile i druge z\u030cene koje su radile kao osoblje \u2013 slu\u017eavke, kuharice, daktilografkinje. Predavanje Donne Haraway pros\u030cireno razgovorima o feminizmu, reproduktivnim i radnic\u030ckim pravima z\u030cena koji su se spontano dogodili u Cavtatu, stvorilo je diskurzivnu i politic\u030cku platformu iz koje je, netom po povratku u Santa Cruz, izrastao “Kibors\u030cki manifest”.
\nPrva verzija teksta objavljena je 1984. godine u njemac\u030ckom c\u030casopisu Das Argument, c\u030cija je urednica bila Frigga Haug, jedna od vodec\u0301ih figura marksistic\u030ckog feminizma u Zapadnoj Njemac\u030ckoj i jedna od z\u030cena prisutnih na cavtatskoj konferenciji. Cjelovita i zavrs\u030cna verzija “Kibors\u030ckog manifesta” objavljena je 1985. godine u c\u030casopisu Socialist Review. \u010cetiri desetlje\u0107a nakon prvog spomena kiborga na Cavtatskoj konferenciji, ova publikacija predstavlja cjeloviti prijevod kultnog djela Donne Haraway na hrvatski jezik. Kratka, no va\u017ena povijesna epizoda koja Manifest ve\u017ee za lokalni kontekst poslu\u017eila je kao poticaj i inspiracija za suradnju na ovoj publikaciji. Osim prijevoda, publikacija kroz suradni\u010dko umjetni\u010dko i dizajnersko istra\u017eivanje cilja uspostaviti kontinuitet materijalne situiranosti Manifesta. Kolektiv koji je radio na ovom projektu zahvaljuje Donni Haraway na izravnoj podr\u0161ci. Realizacija bez nje ne bi bila mogu\u0107a te predstavlja poticaj za daljnju suradnju i evoluciju projekta.<\/p>\n

\"\"<\/a>


Donna Haraway: Kiborski manifest<\/a><\/p><\/div>\n

\"\"<\/a>


Donna Haraway: Manifest dru\u017ebeni\u010dkih vrsta: Psi, ljudi i zna\u010dajna drugost<\/a><\/p><\/div>\n

Manifest dru\u017ebeni\u010dkih vrsta: Psi, ljudi i zna\u010dajna drugost<\/strong><\/p>\n

“Manifestu dru\u017ebeni\u010dkih vrsta: Psi, ljudi i zna\u010dajna drugost” (2003.) prethodio je utjecajni “Kibor\u0161ki manifest” (1985.), u kojem kiborg nije tek metafora tehnolo\u0161ki preoblikovanog tijela, ve\u0107 politi\u010dki resurs za promi\u0161ljanje identiteta izvan esencijalisti\u010dkih, binarnih i teleolo\u0161kih narativa.<\/p>\n

Recentni prijevod Biblioteke 0 op\u0107enito predstavlja “Manifest dru\u017ebeni\u010dkih vrsta”. Ba\u0161 kao \u0161to kiborg predstavlja mogu\u0107nost otpora \u201c\u017eena u integriranom krugu\u201d, odnosno \u201cbogohulno\u201d zlorabljenje maskulinih, korporativnih vojno-tehnolo\u0161kih narativa kasnog kapitalizma, tako ideja dresure u “Manifestu dru\u017ebeni\u010dkih” vrsta zahtijeva novo, vizionarsko, politi\u010dki oslobo\u0111eno \u010ditanje. Dresura je u zapadnim diskursima \u010desto predstavljena kao \u010din podu\u010davanja i uvjetovanja, gdje pas internalizira ljudske zapovijedi kroz ponavljanje i nagra\u0111ivanje.
\nMe\u0111utim, Haraway osporava ovu instrumentalnu perspektivu, sugeriraju\u0107i da dresura nije jednostrano oblikovanje pona\u0161anja, ve\u0107 proces me\u0111usobnog u\u010denja i prilagodbekroz koji se i psi i ljudi transformiraju u ontolo\u0161kom smislu. Ovo polazi\u0161te ne samo da problematizira tradicionalne prikaze hijerarhijskih odnosa izme\u0111u ljudi i pasa, ve\u0107 otvara mogu\u0107nost novog promi\u0161ljanja su\u017eivota, u kojem su zna\u010denja tjelesnosti i dru\u0161tvenosti uvijek u procesu oblikovanja i pregovaranja. Kao \u0161to se pas prilago\u0111ava ljudskim o\u010dekivanjima, tako i ljudi mijenjaju svoje tjelesne reakcije, govor tijela i percepciju u skladu s interakcijama koje se razvijaju unutar i tijekom odnosa s psom.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

O Donni Haraway:<\/strong>
\nDonna Haraway je istaknuta profesorica emerita na Katedri za povijest svijesti na Sveu\u010dili\u0161tu California Santa Cruz. Doktorirala je biologiju na Yaleu 1972., a pi\u0161e i predaje o znanosti i
\ntehnologiji, feministi\u010dkoj teoriji i zajedni\u0161tvu vrsta. Mentorirala je radove vi\u0161e od 60 doktoranada u raznim disciplinarnim i interdisciplinarnim poljima. Na UCSC-u sura\u0111uje u radu Centra za istra\u017eivanje znanosti i pravde i Centra za kreativne ekologije.
\nRade\u0107i na kri\u017eanju biologije s kulturom i politikom, Haraway istra\u017euje kako se isprepli\u0107u znanstvene \u010dinjenice, znanstvena fantastika, spekulativni feminizam, spekulativno
\nfabuliranje, znanost, tehnologija i svijet zajedni\u0161tva vrsta.
\nNeke od njezinih knjiga su: Staying with the Trouble: Making Kin in the Chthulucene (2016.); Manifestly Haraway (2016.); When Species Meet (2008.); The Companion Species Manifesto (2003.); The Haraway Reader (2004.); Modest_Witness@ Second_Millennium (1997., 2. izd. 2018.); Simians, Cyborgs, and Women (1991.); Primate Visions (1989.); Crystals, Fabrics, and Fields (1976., 2004.). Fabrizio Terranova snimio je dugometra\u017eni film Donna Haraway: Story Telling for Earthly Survival (2016.), a Diana Toucedo snimila je Camille & Ulysse s Haraway i etologinjom Vinciane Despret. Haraway je, s Adele Clarke, sociologinjom i povjesni\u010darkom zdravstvenih znanosti, uredila knjigu Making Kin Not Population (Prickly Paradigm Press, 2018.), koja se bavi pitanjima brojnosti svjetskog stanovni\u0161tva, feministi\u010dke antirasisti\u010dke reproduktivne i ekolo\u0161ke pravde te procvata zajedni\u0161tva vrsta.<\/p>\n

\ud83d\udcda\ud83d\udcda\ud83d\udcda O Biblioteci O Op\u0107enito:
\nBiblioteka O Op\u0107enito heterogena je osnova za istra\u017eivanje, razmjenu ideja i dijalog, pokrenuta 2020. godine od strane Ane Hu\u0161man i suradn\u205eica: Ivane Me\u0161trov, Dubravke Sekuli\u0107, Marka Tadi\u0107a i Ane Labudovi\u0107.
\nNaziv Biblioteke 0 Op\u0107enito preuzet je od skupine 0 UDK klasifikacijskog sustava koja obuhva\u0107a op\u0107e ljudsko znanje, a sadr\u017eaj biblioteke usmjeren je ka prijevodima i \u0161iroj distribuciji teorijskih misli o dru\u0161tvu, umjetnosti i kulturi koje se kriti\u010dki pozicioniraju naspram prevladavaju\u0107eg okoli\u0161a kasnog kapitalizma. Unutar prve edicije biblioteke prevedeno je i izdano devet eseja autor\u205eica S.Mattern, H.Steyerl, B.Labella, L. Kanes Weisman, E.A. Povinelli, H. Davis, M. Taussig, H. Lefebvrea, J. Bergera, svaki u nakladi od 300 primjeraka.
\nSvako pojedino DIY izdanje, otisnuto u radionici Riso&prijatelji, popratilo je javno \u010ditanje.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kibor\u0161ki manifest Prema rije\u010dima Donne Haraway, osnovne teze “Kibor\u0161kog manifesta” nastale su u Cavtatu 1984. godine. Na prijedlog uredni\u0161tva \u010dasopisa Socialist Review, Haraway je sudjelovala na me\u0111unarodnoj tribini \u201cSocijalizam u svijetu\u201d gdje je predstavljala perspektive feministi\u010dkog marksizma po\u010detkom osamdesetih godina. Bila je me\u0111u rijetkim \u017eenama na konferenciji pa su se prisutne sudionice brzo povezale te […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1487,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-1482","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-projects"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/anahusman.net\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/IMG_8465-scaled.jpeg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1482","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1482"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1482\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1646,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1482\/revisions\/1646"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1482"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1482"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1482"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}