{"id":1595,"date":"2025-09-18T11:59:47","date_gmt":"2025-09-18T11:59:47","guid":{"rendered":"https:\/\/anahusman.net\/?p=1595"},"modified":"2026-10-12T11:52:11","modified_gmt":"2026-10-12T11:52:11","slug":"2025-biblioteka-0-opcenito-edicija-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/2025-biblioteka-0-opcenito-edicija-3\/","title":{"rendered":"2025. biblioteka 0 Op\u0107enito \/\/ edicija 3"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

<\/h1>\n

\"\"<\/h1>\n

Ursula Kroeber Le Guin<\/strong> (Berkeley, 21. listopada 1929. \u2013 Portland, 22. sije\u010dnja 2018.) bila je ameri\u010dka knji\u017eevnica i jedna od najistaknutijih autorica spekulativne fikcije \u010dije je granice kontinuirano pomicala, promicala i razvijala. <\/span>Njezini eseji i romani pru\u017eaju alternativne poglede na dru\u0161tvene norme, ekologiju i odnose me\u0111u vrstama.<\/span><\/p>\n

Tijekom \u0161est desetlje\u0107a pisanja objavila je dvadeset i tri romana i brojne kratke pri\u010de, uklju\u010duju\u0107i amblematske naslove <\/span>Lijeva ruka tame <\/span><\/i>(1969.), <\/span>Ljudi bez i\u010dega <\/span><\/i>(1974.) i <\/span>Trilogija o Zemljomorju <\/span><\/i>(1968. \u2013 2001.). Cijenjena je prevoditeljica, autorica dje\u010djih knjiga, poezije, eseja i knji\u017eevne kritike. Dobitnica je va\u017enih knji\u017eevnih priznanja i nagrada Hugo, Nebula, Locus, Gandalf, Kafka, National Book Award i dr.\u00a0<\/span><\/p>\n

Le Guin je pisala i predavala o jeziku, pisanju i pripovijedanju. \u010cesto je subverzivno pristupala tipi\u010dnim motivima spekulativne fikcije, upotrebljavala neuobi\u010dajene stilisti\u010dke i strukturalne postupke, te se bavila dru\u0161tvenim, politi\u010dkim i ekolo\u0161kim temama, <\/span>uklju\u010duju\u0107i pitanja rase, roda i identiteta, seksualnosti i odrastanja. Le Guinina sposobnost da kroz pripovijedanje stvori prostor za kriti\u010dko promi\u0161ljanje i ma\u0161tanje o druga\u010dijim svjetovima \u010dini je klju\u010dnom autoricom za razumijevanje i oblikovanje budu\u0107nosti.<\/span><\/p>\n

Ova zbirka odavranih eseja Ursule K. Le Guin predstavlja tematski koherentnu cjelinu koja preispituje dru\u0161tvene, kulturne i ekolo\u0161ke paradigme kroz razli\u010dite perspektive. Eseji poput “The Carrier Bag Theory of Fiction” i “A Rant About Technology” istra\u017euju alternativne modele pripovijedanja i kritiziraju dominaciju tehnolo\u0161kih i patrijarhalnih struktura, dok “A Non-Euclidean View of California as a Cold Place to Be” i “The Wave in Mind: Telling is Listening” produbljuju Le Guinino promi\u0161ljanje o prostoru, zajednici i komunikaciji. Kroz ova djela, Le Guin nas poziva na stvaranje inkluzivnijih, odr\u017eivijih i dubljih na\u010dina me\u0111usobne interakcije, oslanjaju\u0107i se na zajedni\u0161tvo, kriti\u010dku refleksiju i me\u0111usobnu brigu.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/a>

Ursula K. Le Guin: Vre\u0107a kao model za teoriju fikcije i Tirada o “tehnologiji”<\/a><\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>

Ursula K. Le Guin: Govor odr\u017ean na promociji na koled\u017eu Bryn Mawr”<\/a><\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

Biblioteka O Op\u0107enito heterogena je osnova za istra\u017eivanje, razmjenu ideja i dijalog, pokrenuta 2020. godine od strane Ane Hu\u0161man i suradn\u205eica: Ivane Me\u0161trov, Dubravke Sekuli\u0107, Marka Tadi\u0107a i Ane Labudovi\u0107.
\nNaziv Biblioteke 0 Op\u0107enito preuzet je od skupine 0 UDK klasifikacijskog sustava koja obuhva\u0107a op\u0107e ljudsko znanje, a sadr\u017eaj biblioteke usmjeren je ka prijevodima i \u0161iroj distribuciji teorijskih misli o dru\u0161tvu, umjetnosti i kulturi koje se kriti\u010dki pozicioniraju naspram prevladavaju\u0107eg okoli\u0161a kasnog kapitalizma. Unutar prve edicije biblioteke prevedeno je i izdano devet eseja autor\u205eica S.Mattern, H.Steyerl, B.Labella, L. Kanes Weisman, E.A. Povinelli, H. Davis, M. Taussig, H. Lefebvrea, J. Bergera, svaki u nakladi od 300 primjeraka.
\nSvako pojedino DIY izdanje, otisnuto u radionici Riso&prijatelji, popratilo je javno \u010ditanje.\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>

Ursula K. Le Guin: Neeuklidski pogled na svijet”<\/a><\/p><\/div>\n

 <\/p>\n

U eseju Neeuklidski pogled: Kalifornija kao hladno mjesto za \u017eivot Ursula K. Le Guin istra\u017euje utopiju kao temeljno ljudsko stremljenje. Le Guin nas vodi do to\u010dke gdje se divljina snova preklapa s divljinom svijeta, gdje utopija postoji ne kao udaljeni ideal, nego kao ne\u0161to \u0161to ve\u0107 postoji ovdje, u onom \u0161to poznajemo kao dom. U ovom kontekstu Le Guinin pojam \u201cneeuklidskog pogleda\u201d postaje klju\u010dan. Euklidska geometrija predstavlja uredan, racionalan, linearan svijet. Suprotno tome, neeuklidski pogled simbolizira stvarnosti koje su zakrivljene, mnogostruke, simultane, nelinearne i nemaskuline, poput kultura, prostora i ljudskih odnosa. Takav pogled prihva\u0107a da svaka zajednica, kultura i osoba ima vlastitu verziju stvarnosti koja se ne mo\u017ee svesti na jedinstvenu logiku ili jedinstveni put.<\/p>\n

<\/div>\n

 <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ursula Kroeber Le Guin (Berkeley, 21. listopada 1929. \u2013 Portland, 22. sije\u010dnja 2018.) bila je ameri\u010dka knji\u017eevnica i jedna od najistaknutijih autorica spekulativne fikcije \u010dije je granice kontinuirano pomicala, promicala i razvijala. Njezini eseji i romani pru\u017eaju alternativne poglede na dru\u0161tvene norme, ekologiju i odnose me\u0111u vrstama. Tijekom \u0161est desetlje\u0107a pisanja objavila je dvadeset i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1596,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":"","_links_to":"","_links_to_target":""},"categories":[7],"tags":[],"class_list":["post-1595","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-projects"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/anahusman.net\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/WhatsApp-Image-2025-09-18-at-13.23.37-e1758196780968.jpeg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1595","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1595"}],"version-history":[{"count":35,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1595\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1676,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1595\/revisions\/1676"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1596"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1595"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1595"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/anahusman.net\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1595"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}